Centar za certificiranje halal kvalitete na 1. konferenciji religijskog turizma, sakralne baštine i hodočašća

2. prosinca 2016. godine u Ludbregu održana je 1. konferencija religijskog turizma, sakralne baštine i hodočašća u Dvorcu Batthyany (Baćani), pod pokroviteljstvima Ministarstva turizma Republike Hrvatske, Grada Ludbrega i partnerstvo Hrvatske Biskupske konferencije.

Glavni zaključak: Nužno pristupiti izradbi Akcijskog plana ili Strategije razvoja religijskog turizma Hrvatske, istim zaštititi sakralnu baštinu od devastacije i komercijalizacije uz znanstvenu i stručnu pomoć u suradnji s Crkvom i religijskim zajednicama, zbog ponude međunarodnom turističkom tržištu inovativnog i kvalitetnog turističkog proizvoda. Nužno je hodočašća ostaviti pod nadležnošću Crkve, kako bi mogla neometano razvijati Duhovnu dimenziju.

Struktura sudionika konferencije objedinila je nakon pet godina nastojanja organizatora za realizacijom religiju, kulturu, turizam i umjetnost. Programom konferencije uz Hrvatsku Biskupsku Konferenciju, obuhvaćena je i Židovska općina Rijeka, Islamska zajednica - Halal centar i Srpska Pravoslavna Crkvena općina Zagreb u namjeri organizatora, Sunčane Matić iz agencije LUX da se ukaže na potrebu izgradnje nove turističke slike Hrvatske suradnjom državnih struktura i Crkve, uz uvažavanje svih religijskih zajednica.

Pozdravnim govorom okupljene je pozdravio gradonačelnik Ludbrega, Dubravko Bilić. Predstavljen je razvoj religijskog turizma Ludbrega prema strateškom planu razvoja (naručitelj Grad Ludbreg) i impresivni rezultati koje grad Ludbreg kao pozitivan primjer kontinentalnog turističkog odredišta Hrvatske ostvaruje putem hodočasničkih posjeta cijelu godinu (300 tisuća)

Potrebno je ozbiljno poraditi na zaštiti od pretjerane komercijalizacije, turistička operativa (javni i privatni sektor) i crkvene institucije, mogu i trebaju zajednički osmisliti vjerski turistički proizvod po kojem ćemo postati prepoznatljivi i konkurentni

Ispred Ministarstva turizma konferenciji je nazočio Frano Matušić, Državni tajnik. Naglasio je da i sam dolazi iz djelokruga kulture, grada Dubrovnika i uvažava spoj kulturne baštine naroda i turizma. Pojasnio je da su hodočasnici bili prvi putnici potaknuti na put vjerom i ispunjenjem duhovnih potreba, hodočasnička kretanja najstariji su oblik turističkih putovanja. Vjerski turizam gdin. Frano Matušić nalazi u svojim pojavnostima posebnim, specifičnim i različitim od preostalih ponuda kulturnog turizma jer predstavlja zajedničko područje religije, kulture i turističkog gospodarstva. Namjera podrške Ministarstva turizma u budućnosti je promatrati religijski turizam kao spoj materijalne i duhovne baštine, razvijati isti kao vrijedan potencijal za kreiranje novih programa i vrijednosti kroz npr. program Hrvatska 365, kojim se Hrvatska promovira putem sadržaja koji nisu vezani na glavnu turističku sezonu.

Konferenciju je otvorio domaćin, varaždinski biskup, mons. Josip Mrzljak, pozdravio je inicijativu održavanja Konferencije i naglasio zadatak Crkve da zadrži i njeguje duhovnost naroda ali i da razvija duhovne sadržaje, putem kojih bi se omogućio novi turistički razvoj Hrvatske. Od 1. konferencije religijskog turizma, sakralne baštine i hodočašća očekuje odgovore na pitanja što treba činiti Crkva, a što izvršna vlast kako bi zajedno činili gospodarski napredak.

Religijski turizam iziskuje predano, institucionalno i time znanstveno sagledavanje u svrhu njegova ispravnog usmjeravanja i kvalitativnog obogaćivanja od strane crkava i šire društvene zajednice, Crkve mogu nesmetano razvijati duhovnu dimenziju hodočašća, a državne institucije uvesti reda u ovo područje u kojem često puta vlada siva ekonomija, ključna je uloga destinacijskog menadžmenta, Crkva i vjerske zajednice  glavni nositelj razvoja religijskog turizma uz potporu Ministarstva turizma

Ispred Hrvatske biskupske konferencije, predavanje je održao mr. sc., vlč Tomislav Korov. S obzirom na količinu utrošenog vremena u organizaciju konferencije istaknuo je zadovoljstvo ishodom.  Veliki doprinos svemu tome, a osobito u smjernicama razvoja religijskog turizma, kao integralnog djela u sveukupnoj turističkoj ponudi Hrvatske, trebala bi dati Crkva i vjerske zajednice kao glavni pokazatelj i nositelj razvoja religijskog turizma, jasno, uz potporu Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva kulture kao i svih relevantnih dionika.

Ured za pastoral migranata i turista, Zagrebačku nadbiskupiju na konferenciji predstavio je vlč. Anđelko Katanec. Predavanjem Sakralna baština Zagrebačke nadbiskupije ukazano je na sve iznimno vrijedne potencijale koje posjetitelji Zagreba kao metropole Hrvatske očekuju istaknute u promo materijalima i turističkoj ponudi,  a turistički uredi do danas propuštaju značajnije istaknuti vrijednim u promoviranju destinacije i animiranju turista u inozemstvu za dolaskom u grad Zagreb i Zagrebačku županiju.

"hodočasnik je napola turist", a "turist je napola hodočasnik" i "Restauratori u zajednici"

Ispred Ministarstva turizma, predavanje na temu Vjerski turizam – izazov i mogućnosti, održala je Jasminka Ana Modrić, Voditeljica službe poduzetništva u turizmu. Napomenula je da Religiju i turizam povezuje i činjenica da je "hodočasnik napola turist", a "turist je napola hodočasnik". Ukazala je da svjetska turistička organizacija (UNWTO) procjenjuje da VT godišnje generira 600 milijuna putnika motiviranih vjerom, od kojih je 280 milijuna stvarnih hodočasnika. U povijesti su destinacije s ponudom vjerskog turizma postale središte vjerskih, trgovačkih i kulturnih događanja, važnih za čitavu državu. Uz dostupnu relevantnu statistiku godišnjih posjeta moguće je uvidjeti vrijednost vjerskog turizma za razvoj turizma u svijetu: Gospa Lurdska u Francuskoj (6 milijuna posjetitelja), Crkva sv. Petra, Vatikan (7 milijuna posjetitelja), Medina, Saudijska Arabija (8 milijuna posjetitelja), Medina, Saudijska Arabija (12 milijuna posjetitelja), Manastir Ostrog, Crna Gora (250-300 tisuća posjetitelja).

Ispred Hrvatskog restauratorskog zavoda predavanja su održale dr. sc. Ana Azinović Bebek (Povezivanje religijskog turizma i arheološke baštine na primjerima iz prakse), Suzana Purišić (Uloga Hrvatskog restauratorskog zavoda u prepoznavanju potencijala graditeljske sakralne baštine i njenoj obnovi), Iva Koci (Izazovi i mogućnosti sakralne baštine u turizmu).

Nužna za razvoj edukacija turističkih vodiča za religijski turizam i zakonska regulativa od strane države po kojoj bi u budućnosti radile specijalizirane turističke agencije za religijski turizam

Zamjenik Župana Šibensko kninskog, Tomislav Vrdoljak kazao je prilikom održavanja panela pod nazivom Religijski turizam, sakralna baština i hodočašća, kojim je moderirala Sunčana Matić (LUX promocija), kako u Šibensko-kninskoj županiji postoji ogroman potencijal za razvoj religijskog turizma uz pet glavnih turističkih hodočasničkih lokaliteta

Dr. sc. Eduard Kušen konferenciji se pridružio sa znanstvene razine, ispred Instituta za turizam. Predstavio je važnost održavanja u Hrvatskoj, nakon niza godina zapostavljanja teme - Konferencije religijskog turizma, sakralne baštine i hodočašća, uz prikaz sličnih skupova u svijetu koji uživaju veliku podršku države, turističkog sektora i uglednih gospodarstvenika.

Za veću posjećenost van sezone, potrebna je značajnija promocija religijskog turizma putem promo filmova i turističkih brošura

Ksenija Tomić, voditeljica ureda TZ Krapinsko zagorske županije koja je po visokim statističkim podatcima lider u Hrvatskoj u religijskom turizmu i hodočasničkoj posjećenosti Marijanskih svetišta Zagorja, predstavila je publici elemente kako razvijati religijski turizam destinacije uz primjere; Mariju Bistricu, Lobor, Belec, Trški vrh, Vinagoru, mnoge preostale crkve i kapele uz film "Marijanski hodočasnički put", snimljen u sklopu projekta "Turistička infrastruktura i promocija odabranih sakralnih središta".

O prednostima promocije religijskog turizma, sakralne baštine i hodočašća na konferenciji je kao pozitivan primjer održao predavanje Bernardin Modrić, organizator već sedam godina za redom  "Festivala vjerskog filma Trsat" u Rijeci.

Dr. sc. Irena Peršić Živadinov, direktorica turističke zajednice Primorsko-goranske županije, predstavila je religijski turizam Primorsko-goranske županije.

Primorsko goranska županija njeguje iz povijesti tradiciju religijskog turizma, poznata su okupljališta vjernika i hodočasnika uz Riječku katedralu – crkvu sv. Vida i Svetište Majke Božje Karmelske, Rapska katedrala -Crkva sv. Marije Velike, remek-djelo graditeljstva predstavlja i romanički zvonik desetak metara udaljen od crkve, riznica dragocjenih slika, različitih relikvija i relikvijara. Vrijedna za posjetiti je i crkva Majke Božje Goričke – Batomalj, Riječka sinagoga, Islamski centar Rijeka, realiziran prema idejnom rješenju akademskog kipara Dušana Džamonje. Značajna odredišta religijskog turizma su i Pravoslavna svetišta: crkva sv. Nikole u Rijeci, Manastir Gomirje, crkva sv. Đorđa u Rijeci, crkva sv. Ilije u Vrbovskom i crkva sv. Georgija, Moravice.

Potrebno formiranje Tijela za razvoj religijskog turizma, podržanog od strane Ministarstva turizma s uključenim vjerskim zajednicama u rad

Riječku Sinagogu, Židovsku općinu Rijeka, razvoj iste kroz povijest predstavila je Rina Brumini. Protojerej-stavrofor Slobodan Lalić, ispred Srpske Pravoslavne Općine Zagreb, predstavio je Sakralne objekte u Mitropoliji zagrebačkoj – posebno je opisan prelijep i široj javnosti manje poznat Manastir Lepavina.

Mr. sc. Edina Mešić ispred Islamske zajednice u Hrvatskoj, Centra za certificiranje Halal kvalitete, predstavila je Halal turizam i nedavno održan međunarodni Kongres Halal turizma u Opatiji.

Napomenuto je kako na velikom turističkom Halal tržištu, Hrvatska još uvijek nije prepoznata konkurentnom destinacijom, unatoč što su susjedne države zahvaljujući dobroj promociji u inozemstvu, među prvima u posjećenosti turista koji traže Halal kvalitetu.

Rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete, Aldin Dugonjić prilikom održavanja panela ukazao je na potrebu Islamske zajednice u Hrvatskoj unatrag nekoliko godina da sami oforme Halal centar i pokrenu uspostavljanje Halal standarda u Hrvatskoj, istim i razvoj turizma Hrvatske, otvaranje dalekim tržištima.

Gdin. Aldin Dugonjić posjeduje značajno iskustvo u suradnji s državnim turističkim sektorom u Hrvatskoj, kao i gospodarskim, stoga je istaknuo važnost uvažavanja i suglasnosti vjerskih zajednica Hrvatske u donošenju rješenja društvenih problema. Nužnim navodi za daljnji razvoj turizma, kao i religijskog turizma Hrvatske statističko praćenje posjećenosti iz određenih vjerskih tržišta i nužnost adaptiranja turističkog tržišta Hrvatske za potrebe istih.

Zaključak na program i predavanja Konferencije od strane gdina. Aldina Dugonjića, s kojim su se okupljeni složili je da je nužno potrebno formiranje Tijela za razvoj religijskog turizma, podržanog od strane Ministarstva turizma, s ciljem razvoja religijskog turizma, sakralne baštine i hodočašća i uključenim vjerskim zajednicama u rad Tijela, za pozitivan i brz rast turističkog segmenta u budućnosti. Ovim putem rukovoditelj Centra predložio je prisutnima da se sljedeća konferencija religijskog turizma održi upravo u Islamskom centru Zagreb kako bi se iskazala važnost uloge vjerskih zajednica u promociji istoga.